Storno računa paušalni obrt: kako ispraviti pogrešan račun

Storno računa paušalni obrt nije brisanje dokumenta nego službeni način ispravka pogreške na već izdanom računu. Ako si izdao račun s krivim iznosom, pogrešnim podacima kupca ili za uslugu koja nije nastala, jedini ispravan put je storno — novi dokument s negativnim predznakom koji poništava izvorni. U ovom vodiču prolazimo kada je storno potreban, kada nije, kako ga provesti za B2C i eRačune te što se događa u KPR-u.

Što je storno računa i što nije

Storno računa je novi dokument koji poništava prethodno izdani račun. Račun se ne briše — jednom izdan i fiskaliziran dokument ostaje u evidenciji zauvijek. Ispravljaš ga novim dokumentom s negativnim predznakom.

Ovo je temeljno pravilo: jednom fiskalizirani račun se ne mijenja naknadno. Ni iznos, ni podaci kupca, ni stavke. Sve izmjene idu kroz storno.

Zakon o fiskalizaciji (NN 133/21 i NN 114/23) ne poznaje "ispravak računa" kao zasebni akt — postoji storno (poništenje) i, prema potrebi, novi ispravljeni račun.

Kada koristiš storno

Storno koristiš kad je nastala pogreška u sadržaju računa ili kad poslovni događaj nije nastao:

• Pogrešan iznos na računu (zaračunao si previše ili premalo)
• Pogrešna usluga ili stavka (drugačiji opis ili količina od dogovorenog)
• Krivi podaci o kupcu (ime, adresa, OIB)
• Usluga otkazana (kupac odustao, posao nije realiziran, a račun je već izdan)
• Duplikat računa (isti posao fakturiran dva puta)

Kada storno NIJE potreban

Promjena načina plaćanja ne zahtijeva storno. Ako si izdao račun za gotovinsku uplatu, a kupac je platio bankovnim transferom (ili obrnuto), ne trebaš storno — možeš prijaviti promjenu načina plaćanja na već fiskalizirani račun. Porezna uprava je potvrdila da ova opcija ostaje dostupna i od 1. siječnja 2026. za B2C segmenat (prema FAQ Porezne uprave uz Zakon o fiskalizaciji).

Dakle: pogreška u sadržaju = storno. Promjena načina plaćanja = prijava promjene, bez storna.

Kako stornirati B2C račun (F1.0 — gotovinski i transakcijski)

B2C račun je račun izdan krajnjem potrošaču — fizičkoj osobi. Svi B2C računi u 2026. moraju biti fiskalizirani, i gotovinski i transakcijski, od 1.1.2026.

Postupak:

1. Izdaš novi račun koji poništava prethodni
2. Iste stavke, isti iznosi — ali s negativnim predznakom (−)
3. Broj storno računa je sljedeći broj u slijedu (ne preskačeš brojeve)
4. Storno račun mora proći fiskalizaciju — dobiva vlastiti JIR od CIS-a
5. Storno račun se upisuje u KPR kao zasebni redak s negativnim iznosom

U Kviku — automatski storno u dva klika

Klikneš "Storniraj" na izvornom računu. Kvik automatski kreira storno s negativnim predznakom, ispravnim slijednim brojem i fiskalizira ga na CIS-u. JIR se dodjeljuje automatski. KPR se ažurira. Dva klika, gotovo.

Nakon storna — ako kupac ima pravo na ispravljeni račun, izdaješ novi račun s ispravnim podacima. Taj novi račun opet fiskaliziraš normalno.

Kako stornirati eRačun (F2.0 — B2B, od 1.1.2027.)

Paušalisti moraju izdavati eRačune od 1.1.2027. Do tada vrijedi samo zaprimanje eRačuna (od 1.1.2026.). Evo kako funkcionira storno eRačuna kad dođe ta obveza.

Za B2B eRačune postoje dva načina poništavanja:

Opcija 1 — Storno eRačun

Novi eRačun s negativnim predznakom koji se poziva na izvorni dokument. Sadrži iste stavke s negativnim iznosima. I storno eRačun mora proći fiskalizaciju.

Opcija 2 — Odobrenje (credit note)

Dokument kojim djelomično ili potpuno poništavaš iznos iz izvornog računa. Koristi se kad ne storniraš cijeli račun, nego samo dio. Poziva se na izvorni eRačun.

Oba dokumenta ostaju u evidenciji i kod izdavatelja i kod primatelja. Odbijeni eRačun i storno evidentiraju se i šalju Poreznoj upravi.

Saznaj više o eRačunima →

Što se događa u KPR-u

Knjiga prometa mora prikazivati sve transakcije — i pozitivne i negativne. Storno račun ulazi u KPR kao zasebni redak s negativnim iznosom na datum kada je storno izdan, ne na datum izvornog računa.

Ako koristiš Kvik, KPR se ažurira automatski uz svaki storno. Nema ručnog unosa.

Sve o KPR-u →

Korak-po-korak: što radiš kad otkriješ pogrešku

1. Pronađi izvorni račun. U Kviku: /racuni → pronađi račun s pogreškom.
2. Provjeri je li fiskaliziran. Fiskalizirani račun ima badge "Fiskalizirano" i JIR. Ako nije fiskaliziran — nemoj ga brisati, koristi retry ili se javi podršci.
3. Klikni "Storniraj". Kvik automatski kreira storno s negativnim predznakom, ispravnim slijednim brojem i šalje fiskalizacijski zahtjev na CIS. JIR storno računa se dodjeljuje od strane CIS-a.
4. Izdaj novi ispravljeni račun. Nakon što je storno prošao, kreiraš novi račun s ispravnim podacima. On ide u KPR kao novi pozitivni redak.
5. Informiraj kupca. Pošalji kupcu storno i novi ispravljeni račun. Ako si primio plaćanje, a ispravljeni iznos je manji — vrati razliku. Ako je veći — zatraži doplatak.

Edge case: kupac je već platio pogrešan iznos

Storno poništava dokument — ali ne vraća novac automatski. To je zasebna transakcija između tebe i kupca.

Primjer: primio si 200 €, a trebalo je 150 €:

1. Izdaj storno izvornog računa (−200 €)
2. Izdaj novi račun s ispravnim iznosom (150 €)
3. Vrati kupcu razliku od 50 €

Povrat novca kupcu ne traži poseban dokument prema Zakonu o fiskalizaciji — storno i novi račun su dovoljni. Iz poslovne prakse preporučuje se da dokumentiraš povrat za vlastitu evidenciju.

Za ispravno izdavanje računa od početka pogledaj vodič o izdavanju računa. Imaš pitanje? Pitaj AI asistenta.